| Recikliranje papira |
|
|
|
| Autor: Goran Krstić | |||||||||
| Tuesday, 01 May 2007 | |||||||||
|
Međunarodni univerzalni kod recikliranja za papir dan je tablicom ispod. Ovaj kod pomaže prilikom sortiranja i recikliranja papira.
Recikliranje papira je vraćanje odbačenog papira (vlakana papira) u proizvod koji se može ponovno koristiti. ![]() Papir Prikupljeni papir se drži u skladištima reciklažnih dvorišta dok ne bude potreban. U skladištima se papir drži u različitim razredima, ovisno o kvaliteti i tipu, i koriste se da bi se dobili različiti tipovi recikliranog papira. Ovisno o vrsti papira koja se reciklira (novinski papir, uredski papir, itd.), proces recikliranja teče na slijedeći način:
Norme Svaki puta kada se papir reciklira vlakna postaju slabija i kraća, tako da se nova celuloza mora miješati sa korištenim papirom da bi se dobila čvrstoća. Zbog oslabljivanja papir se može reciklirati 4 do 6 puta. Ne postoji univerzalni standard za maksimalnu količinu nove celuloze u recikliranom papiru (papir je važeći ako sadrži od 10 do 100 posto rabljenog papira). Postoje tri kategorije papira koji se može koristiti kao sirovina za proizvodnju recikliranog papira: ostatci iz tvornica, otpad prije korištenja i otpad nakon korištenja. Ostaci iz tvornica su dijelovi papira iz tvornica papira. Otpad prije korištenja su materijali koji su odbačeni prije nego su bili spremni za korištenje kod korisnika. Otpad nakon korištenja su materijali koji su odbačeni nakon korištenja kod korisnika. Utjecaji na okoliš ![]() Tvornica papira Prema EIA-i (Energy Information Administration) tvornice papira uštede do 40 posto energije ako papir proizvode iz recikliranog papira, a ne iz drveća. Prilikom postupka izbjeljivanja potrebno je puno manje kemikalija za reciklirana celulozna vlakna nego za nova vlakna. Kontinuirana sječa šuma pridonosi eroziji tla i smanjenju kvalitete tla. To znači da za sadnju šuma treba uložiti velike količine umjetnih gnojiva, a proizvodnja, transport i rad sa njima zahtjeva utrošak velike količine energije i narušava okoliš. Kada se odabire između spaljivanja i deponiranja otpada, tada se preporuča spaljivanje, jer se organski otpad kao što je papir na poljima razgrađuje u bio-plin, koji sadrži metan – staklenički plin povezan sa globalnim zatopljenjem. Primjeri recikliranja SAD U SAD-u papir čini najveći dio gradskog otpada, te čini oko 40 % udjela na deponijima. U 2006. Godini 53.4 % papira se recikliralo. To znači da se oko 51 milion tona papira i njegovih produkata reciklira godišnje, što čini 76 % povećanje u odnosu na 1990 (cilj je da se do 2012. Reciklira 55 % papira). Europska Unija Recikliranje papira u Europi ima dugu povijest, a Europski proizvođači i prerađivači papira rade zajedno da bi zadovoljili standarde Europske Komisije. Cilj im je smanjiti utjecaj otpada na okoliš tijekom proizvodnje, prerade, ispisa, sakupljanje, sortiranja i recikliranja da bi dobili optimalno i ekološki prihvatljivije recikliranje. U 2004. Postotak recikliranja papira je bio 54.6 % ili 45.5 miliona tona godišnje.
|
|||||||||
| Zadnja Promjena ( Thursday, 15 November 2007 ) | |||||||||





